<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0">
<channel>
  <title>Beta - Kultura</title>
  <link>http://www.beta.rs</link>
  <description>Novinska agencija Beta - Vesti na dan 2.9.2010.</description>
  <language>sr</language> 
  <copyright>1998-2010 Beta News Agency</copyright>
  
  <item>
    <title>Dalijev božanstveni svet u Muzeju istorije Jugoslavije</title>
    <link>http://www.beta.rs/default.asp?tip=article&amp;kategorija=kultura&amp;ida=2370731&amp;id=&amp;ime=</link>
    
    <pubdate>2.9.2010.   22:35:22 +0100</pubdate>
    <description><![CDATA[ <p>
BEOGRAD, 2. septembra 2010. (<a href="http://www.ots-beta.com">Beta</a>) - Izložba "Salvador Dali:
Božanstveni svetovi", na kojoj je predstavljeno više od 200
ilustracija tog španskog slikara, otvorena je u četvrtak uveče u
Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu.<br /><br />Izložbu je otvorio ambsador Španije u Beogradu Injigo de Palasio
Espanja, koji je rekao da je zadovoljan što u "ovim teškim
vremenima" postoje ljudi koji organizuju velike kulturne dogadjaje,
misleći na kolekcionara koji je omogućio održavanje Dalijeve
izložbe u Beogradu.<br /><br />Na izložbi koja će trajati do 14. novembra prvi put u Srbiji
predstavljeno je više od 200 grafičkih listova iz dva najobimnija
Dalijeva opusa "Biblia Sacra" i "Božanstvena komedija", koji potiču
iz privatnih kolekcija iz Francuske i Španije.<br /><br />Izložene su i dve potpune dekompozicije drvoreza "Božanstvene
komedije" u 70 grafičkih listova, šest originalnih knjiga tog dela s
Dalijevim ilustracijama u francuskom izdanju, kao i markice
italijanske vlade posvećene 700. godišnjici rodjenja njegovog tvorca
Dantea Aligijerija.<br /><br />Dalijeve ilustracije za Bibliju čini 105 litografija uradjenih po
gvaš originalima. Bibliju je 1969. godine objavila izdavačka kuća
"Rizoli" (Rižoli) u Milanu. "Biblia sacra" se smatra najobimnijim
objavljenim Dalijevim delom. Autor ga je stvarao izmedju 1963. i 1969.<br /><br />Dali je za "Božanstvenu komediju" napravio 101 akvarel. Delo je,
povodom 700. godišnjice rodjenja Dantea Aligijerija, naručila
italijanska vlada. Delo je pod umetnikovim nadzorom radjeno od 1959.
do 1963. godine, a objavljeno je u Parizu u šest knjiga.<br /><br />Ovako obimna izložba Dalijevih radova pre Beograda, bila je
postavljena samo u Sloveniji, na Bledu i u Mariboru, kao i u Njujorku.<br /><br /> </p> ]]></description>
  </item>
  
  <item>
    <title>Brazilska serija Boba Dilana na izložbi u Danskoj</title>
    <link>http://www.beta.rs/default.asp?tip=article&amp;kategorija=kultura&amp;ida=2370631&amp;id=&amp;ime=</link>
    
    <pubdate>2.9.2010.   17:33:2 +0100</pubdate>
    <description><![CDATA[ <p><img align="left" src="http://www.beta.rs/ftp/slikeS/bobdylan-2.jpg" style="border-right:10px solid; border-color:#FFFFFF" />
KOPENHAGEN, 2. septembra 2010. (<a href="http://www.ots-beta.com">Beta</a>-AP) - U Nacionalnoj galeriji u
Kopenhagenu u petak se otvara izložba 40 slika Boba Dilana radjenih u
akrilik tehnici koje nikada nisu javno izlagane.<br /><br />Kustos Kasper Monrad kazao je da su slike iz Dilanove "brazilske
serije" uradjene za potrebe izložbe u Danskoj.<br /><br />U zbirci su figurativni prizori iz brazilskih sirotinjških četvrti,
kao i sa farmi i plaža. Dilan je tokom poseta Brazilu nacrtao skice,
a potom je u studiju na osnovu njih slikao na platnu. Izložba u
Kopenhagenu trajaće do 30. januara.<br /><br /> </p> ]]></description>
  </item>
  
  <item>
    <title>Dovršena restauracija Van Gogove Spavaće sobe</title>
    <link>http://www.beta.rs/default.asp?tip=article&amp;kategorija=kultura&amp;ida=2370530&amp;id=&amp;ime=</link>
    
    <pubdate>2.9.2010.   15:31:0 +0100</pubdate>
    <description><![CDATA[ <p><img align="left" src="http://www.beta.rs/ftp/slikeS/van gog spavaca soba.jpg" style="border-right:10px solid; border-color:#FFFFFF" />
AMSTERDAM, 2. septembra 2010. (<a href="http://www.ots-beta.com">Beta</a>-AP) - Jedna holandska
restauratorka dovršila je šestomesečnu obnovu slike "Spavaća soba"
Vinsenta Van Goga.<br /><br />Holandski majstor ustanovio je da je jedna od njegovih omiljenih slika
oštećena vlagom kada se početkom 1889. iz bolnice vratio u svoj
studio u francuskom gradu Arlu. Tada je platno prekrio novinama kako
bi ga zaštitio od daljeg oštećenja, a kasnije ga je umotao u rolnu
i poslao svom bratu Teu u Pariz. Restauratorka Ela Hendriks videla je
pod mikroskopom tragove novinske štampe kada je počela da izučava
delo i da sa njega uklanja žućkasti lak koji je nanet prilikom
restauracije 1931.<br /><br />"Spavaća soba" u petak će biti vraćena u Van Gogov muzej u
Amsterdamu. Van Gogova slika reprodukovana je u velikom broju
hotelskih soba, na kalendarima i šoljama za kafu, kao i u umetničkim
knjigama o impresionizmu i post-impresionizmu s kraja 19. veka.
Holandski umetnik toliko je voleo tu sliku da je naslikao i dve
kopije. Jedna se danas nalazi u Istitutu umetnosti u Čikagu, a manja
verzija, koju je naslikao za majku i sestru, u pariskom Muzeju Orsej.
Na slici je prikazana Van Gogova spavaća soba iz, kako ju je umetnik
nazivao, "žute kuće" u Arlu, gde se sklonio od gužve u umetničkim
krugovima u Parizu. Nastala je u oktobru 1888, tokom perioda u kojem
je naslikao i svoje čuvene "Suncokrete".<br /><br /> </p> ]]></description>
  </item>
  
  <item>
    <title>Belgijski reditelj Jan Lauers otvara 44. Bitef</title>
    <link>http://www.beta.rs/default.asp?tip=article&amp;kategorija=kultura&amp;ida=2370505&amp;id=&amp;ime=</link>
    
    <pubdate>2.9.2010.   15:5:56 +0100</pubdate>
    <description><![CDATA[ <p><img align="left" src="http://www.beta.rs/ftp/slikeS/jan lauers.jpg" style="border-right:10px solid; border-color:#FFFFFF" />
BEOGRAD, 2. septembra 2010. (<a href="http://www.ots-beta.com">Beta</a>) - Ovogodišnji, 44. Beogradski
internacionalni teatarski festival (BITEF) otvoriće 15. septembra u
Sava centru belgijski reditelj Jan Lauers, najavili su u četvrtak
organizatori te manifestacije.<br /><br />Na ovogodišnjem Bitefu biće izvedene dve predstave u Lauersovoj
režiji - "Izabelina soba", kojom će 15. septembra festival biti
otvoren, i "Kuća jelena", koja je na programu dva dana kasnije, 17.
septembra.<br /><br />O dobitniku gran prija Bitefa "Mira Trailović" ove godine
odlučivaće žiri kojim predsedava hrvatska pozorišna umetnica
Nataša Rajković, rekla je na konferenciji za novinare koselektorka
Bitefa Anja Suša.<br /><br />Pored Lauersovih predstava, koje izvodi "Nidkompani" iz Brisela, u
glavnom programu 44. Bitefa nastupiće još osam pozorišnih trupa iz
ukupno sedam zemalja.<br /><br /> </p> ]]></description>
  </item>
  
  <item>
    <title>Otkrivena spomen-ploča Skenderu Kulenoviću</title>
    <link>http://www.beta.rs/default.asp?tip=article&amp;kategorija=kultura&amp;ida=2370367&amp;id=&amp;ime=</link>
    
    <pubdate>2.9.2010.   12:14:30 +0100</pubdate>
    <description><![CDATA[ <p><img align="left" src="http://www.beta.rs/ftp/slikeS/skender kulenovic ploca.jpg" style="border-right:10px solid; border-color:#FFFFFF" />
BEOGRAD, 2. septembra 2010. (<a href="http://www.ots-beta.com">Beta</a>) - Spomen-ploča posvećena
književniku Skenderu Kulenoviću (1910-1978), na stogodišnjicu
njegovog rodjenja, otkrivena je u četvrtak na zgradi u Vlajkovićevoj
ulici 11 u Beogradu.<br /><br />Spomen-ploču na zgradi u kojoj je živeo od 1953. do 1978. godine,
otkrili su pišceva udovica Vera Crvenčanin-Kulenović, ministar
kulture Nebojša Bradić i akademik Matija Bećković, a svečanosti
su prisustvovali i ćerka Biljana Kulenović, pisac Dobrica Ćosić i
brojni prijatleji i poštovaoci.<br /><br />"Na današnji dan navršava se 100 godina od rodjenja Kulenovića. U
godini knjige i jezika, obeležavamo mesto na kome je u Beogradu
živeo i odakle je odlazio na svakodnevnu šetnju književnim
Beogradom. Ploča na zidu, nas koji ovuda prolazimo, uvek će
podsećati da ponovo otkrivamo delo velikog stvaraoca Kulenovića",
istakao je Bradić.<br /><br /> </p> ]]></description>
  </item>
  
  <item>
    <title>Mokranjčevi dani u Negotinu od 10. do 15. septembra</title>
    <link>http://www.beta.rs/default.asp?tip=article&amp;kategorija=kultura&amp;ida=2370264&amp;id=&amp;ime=</link>
    
    <pubdate>2.9.2010.   8:40:6 +0100</pubdate>
    <description><![CDATA[ <p><img align="left" src="http://www.beta.rs/ftp/slikeS/mokranjcevi dani koncert.jpg" style="border-right:10px solid; border-color:#FFFFFF" />
BEOGRAD, 2. septembra 2010. (<a href="http://www.ots-beta.com">Beta</a>) - Muzički festival "Mokranjčevi
dani", koji se ove godine održava po 45. put, biće otvoren 10.
septembra u rodnoj kući kompozitora Stevana Stojanovića Mokranjca u
Negotinu.<br /><br />U Galeriji Doma kulture u Negotinu iste večeri biće otvorena i
izložba slika Vladimira Veličkovića.<br /><br />Festival će, kako su najavili organizatori, otvoriti ministar kulture
Srbije Nebojša Bradić, a potom će biti nastupiti Hor Crkve svete
Trojice i Hor Muzičke škole "Stevan Mokranjac" iz Negotina.<br /><br /> </p> ]]></description>
  </item>
  
  <item>
    <title>Afričko selo od 9. septembra u Beogradu</title>
    <link>http://www.beta.rs/default.asp?tip=article&amp;kategorija=kultura&amp;ida=2370000&amp;id=&amp;ime=</link>
    
    <pubdate>1.9.2010.   15:6:34 +0100</pubdate>
    <description><![CDATA[ <p><img align="left" src="http://www.beta.rs/ftp/slikeS/africki bazar.jpg" style="border-right:10px solid; border-color:#FFFFFF" />
BEOGRAD, 1. septembra 2010. (<a href="http://www.ots-beta.com">Beta</a>) - Kulturna manifestacija "Afričko
selo" biće održana drugi put od 9. do 12. septembra u "Geneks impuls
holu" u Beogradu, uz besplatan ulaz za posetioce, najavili su u sredu
organizatori.<br /><br />"Cilj 'Afričkog sela' je da objasni Afriku kao destinaciju koja ima
neslućene potencijale i da je približi Srbiji. Jugoistočna Evropa i
Afrika su sredine koje nisu iskoristile svoje kapacitete", rekao je
Žarko Tarić, direktor manifestacije i nevladine organizacije
"Makaja" (Makhaya) iz Južnoafričke Republike.<br /><br />"Afričko selo" će svakog dana od 12.00 do 22.00 predstaviti
Beogradjanima afričke turističke poslenike, stvaraoce likovne i
primenjene umetnosti, muzike, mode i predstavnike starih zanata.
Manifestaciju će 9. septembra od 19.00 svečano otvoriti ambasadorka
Južne Afrike M. D. Maraša, u prisustvu ministra za dijasporu Srdjana
Srećkovića.<br /><br />(<a href="http://www.ots-beta.com">Beta</a>)<br /><br /> </p> ]]></description>
  </item>
  
  <item>
    <title>Objavljeni Svi moji savremenici Jovana Ćirilova</title>
    <link>http://www.beta.rs/default.asp?tip=article&amp;kategorija=kultura&amp;ida=2369958&amp;id=&amp;ime=</link>
    
    <pubdate>1.9.2010.   14:27:28 +0100</pubdate>
    <description><![CDATA[ <p><img align="left" src="http://www.beta.rs/ftp/slikeS/cirilov.jpg" style="border-right:10px solid; border-color:#FFFFFF" />
BEOGRAD, 1. septembra 2010. (<a href="http://www.ots-beta.com">Beta</a>) - Teatrolog Jovan Ćirilov objavio
je knjigu "Svi moji savremenici", u kojoj govori o umetnicima i drugim
javnim ličnostima s kojima je saradjivao i razgovarao tokom više od
pola veka pozorišne karijere i intelektualnog angažmana.<br /><br />"Portrete iz ove knjige biralo je vreme. Gotovo sve portrete prate i
fotografije, jer imam strast da zabeležim sve što se dešava", rekao
je u sredu Jovan Ćirilov na promociji održanoj u beogradskoj
knjižari "Delfi".<br /><br />Knjiga "Svi moji savremenici" predstavlja dvotomnu zbirku više od 300
portreta ličnosti iz sveta pozorišta, filma, književnosti, politike
i slikarstva.<br /><br />Ćirilov je opisao dogadjaje, trenutke, priče i anegdote o ljudima
kao što su Ivo Andrić, Josip Broz Tito, Žerar Filip, Ježi
Grotovski, Robert Vilson, Peter Handke, Nurija Espert, Dušan
Makavejev, Žan Pol Sartr, Džordž Soros, Nevenka Urbanova i drugi.<br /><br /> </p> ]]></description>
  </item>
  
  <item>
    <title>Velika retrospektiva Fride Kalo u Beču</title>
    <link>http://www.beta.rs/default.asp?tip=article&amp;kategorija=kultura&amp;ida=2369764&amp;id=&amp;ime=</link>
    
    <pubdate>1.9.2010.   11:5:58 +0100</pubdate>
    <description><![CDATA[ <p><img align="left" src="http://www.beta.rs/ftp/slikeS/frida kalo.jpg" style="border-right:10px solid; border-color:#FFFFFF" />
BEČ, 1. septembra 2010. (<a href="http://www.ots-beta.com">Beta</a>-AFP) - U bečkom Kunstforumu danas se
otvara jedna od najvećih retrospektiva stvaralaštva meksičke
umetnice Fride Kalo koju je prošlog proleća u Berlinu videlo 240.000
ljudi.<br /><br />"Frida je za sobom ostavila oko 130 ulja na platnu. Mi ćemo izložiti
njih 60, a ukupno 150 dela, zbog čega je to jedna značajna
izložba", kazala je Ingrid Bruger. Pored ulja na platnu,
uključujući čuvene autoportrete meksičke slikarke koja je živela
od 1907. do 1954, u Beču će biti izloženi i njeni crteži i skice,
koji su do sada retko predstavljani javnosti. Medju slimama koje će
ljubitelji umetnosti videti prvi put biće poslednji autoportret Fride
Kalo.<br /><br />Jedna od izložbenih sala posvećena je fotografijama na kojima je
meksička umetnica prikazana u svakodnevnom okruženju, u kući i
ateljeu. Izložba će trajati do 5. decembra, a eksponati će potom
biti vraćeni na adrese 50 kolekcionara od kojih su pozajmljeni.<br /><br /> </p> ]]></description>
  </item>
  
  <item>
    <title>U Veneciji počinje 67. Mostra</title>
    <link>http://www.beta.rs/default.asp?tip=article&amp;kategorija=kultura&amp;ida=2369691&amp;id=&amp;ime=</link>
    
    <pubdate>1.9.2010.   8:9:48 +0100</pubdate>
    <description><![CDATA[ <p><img align="left" src="http://www.beta.rs/ftp/slikeS/mostra.jpg" style="border-right:10px solid; border-color:#FFFFFF" />
VENECIJA, 1. septembra 2010. (<a href="http://www.ots-beta.com">Beta</a>) - Projekcijom filma "Black Swan"
Darena Aronofskog u sredu u Veneciji počinje 67. medjunarodni filmski
festival na kojem će se 24 filma takmičiti za Zlatnog lava.<br /><br />Film Aronofskog, dobitnika Zlatnog lava za "Rvača" 2008, delimično
je pao u senku zbog "afere Panahii" - slučaja iranskog reditelja
Džafara Panahija kojem je onemogućeno da u Veneciji prisustvuje
svetskoj premijeri svog kratkometražnog filma. Panahii je u Iranu
uhapšen 1. marta jer je, po saopštenju ministarstva kulture,
"spremao antirežimski film", što je izazvalo talas protesta u svetu,
pušten je krajem maja na uslovnu slobodu, ali mu vlasti u Teheranu
nisu vratile pasoš.<br /><br />Žiri na čijem je čelu američki režiser Kventin Tarantino
dodeliće Zlatnog lava za najbolji film, Srebrnog lava za režiju,
specijalnu nagradu žirija i pehare Volpi najboljem glumcu i glumici.
  Specijalni Zlatni lav za celokupnu karijeru pripašće kineskom
režiseru i producentu Džonu Vuu.<br /><br />   </p> ]]></description>
  </item>
  
</channel>
</rss>